www.mirkan.soljani.com

Dobro došli na Soljansku web stranicu

Home O nama Crkva Branitelji Udruge Statistika Linkovi

GENERALNI SPONZOR NAŠE WEB STRANICE - JOSIP GORETA, NEW YORK / USA.

2009

Udruga Saldis - Soljani

Udruga za održavanje i promicanje tradicionalnog načina življenja, seoskog turizma i etno-ekološkog razvoja „SALDIS“ Soljani osnovana je u kolovozu 2008. godine u svrhu pokretanja raznih projekata kako bi oživili sela , pokrenuli kreativnost mladih i privukli ulaganja u ruralni razvoj, a ujedno i sačuvali etno baštinu Slavonije. Trenutno broji oko 20 članova. Pokretači su i ovog projekta Studva koji je tek u prvoj fazi realizacije, nastavak se uskoro očekuje. Osim ovog projekta pripremaju se za pokretanje još nekoliko projekata , a sve o tome što imaju u planu raditi i kako možete saznati u Statutu Udruge koji sljedi.

Kontakt: Udruga Saldis - Soljani Verica Lazar +385 (0) 95 8943 638 e-mail: info@studva.hr

Rijeka Studva je 37 km duga i spora rijeka, koja svoj tok počinje u blizini sela Gunja, a protječe pored Drenovaca, Vrbanje, Soljana, Strošinaca, da bi se u selu Morović u Vojvodini ulila u Bosut. Rijeka počinje svoj tok pod imenom Studvica iz niza, mlaka i bara koje su povezane s velikom nizom zvanom Koritanj, na granici vrbanjskih i lipovačkih šuma. Niza je povezana s potokom Lubnjem koji utječe u Spačvu. Studva stvara svoje korito niže od mjesta zvanog Čadrlja, odakle vijugajući lijeno teče kroz strošinačke šume, te čini granicu strošinačke i lipovačke šumarije.

Svojim tokom Studva prolazi i do povijesnog, srednjevjekovnog grada Zvjezdangrada. Nedaleko od tog mjesta Studva je pregrađena s dvostrukim „ćuprijom“, tj. gati (nasipom) s dva propusta za vode Studve, koja je odande i dublja i šira. Spomenuta gat je starinska veza između donjeg (posavskog) i gornjeg (bosutskog) dijela Međbosuća. Stoljećima je ta gat služila kao veza između franjevačkog samostana Alšana i posavskog puka sa stožerom Arhiđakonata i vojno-građanske vlasti u Moroviću.

Nastavljajući dalje svojim dubljim i širim koritom, Studva dolazi do „šumarske kuće“ (ostatak od nekoliko zgrada bivšeg jugoslavenskog državnog lovišta), gdje je nedaleko od tog mjesta Športsko-ribolovna udruga „Štuka“ iz Soljana napravila malo izletište s nekoliko drvenih zgrada, igralištem za djecu, odbojkaškim igralištem i drvenim stolovima za piknik. Baš na tom mjestu, Studva pravi zavoj, i od tog mjesta s druge strane rijeke se nalazi državna granica sa Srbijom, a nekada je činila granicu strošinačke i morovićke šumarije. Tekući tako dalje kroz sve nepristupačniju i dublju šumu, ista podsjeća na puno srednjovjekovnih mjesta koja su postojala na njenim obalama prije dolaska Turaka, te za jednog dijela njihove vladavine. Na drugoj strani vode, nešto dublje u šumi koja se zove Malovanci na putu koji vodi za Morović, u visini tih bivših naselja nailazi se na stari zidani most koji presvođuje komad velike bare „Opraća“, koja nizama i strugama utječe u Studvu. Taj most postoji još od vremena Vojne krajine, što se može i vidjeti po njegovoj starosti.

Studva svojim tokom u laganom spuštanju prema Moroviću, kupi vode nekoliko bara i kanala, te u dubokoj šumu u nju utječe i kanal Smogva. Pučka kazivanja tvrde, a materijalni dokazi rimske kulture potvrđuju, da su se tim kanalima, kao i Smogvom vozile hrastove klade, sve do Morovića gdje se Studva ulijeva u Bosut, odakle su Savom tegljenje u Sirmium (Srijemska Mitrovica). Kanal Smogva je svojom desnom obalom sada granica sa Srbijom, a nekada je bila samo udaljeni vodotok bogat ribom. Kada je rušena stara šuma uz Smogvu i kopani duboki kanali kako bi se zasadile topole, pronađeni su dokazi o živoru Rimljana na ovom području.

Tekući dalje sve bliže Moroviću, Studva sve više kupi vode nekoliko bara i onih voda koje su nekad optjecale pored nekoliko starih tvrđava – gradova i crkvišta sa zgradama (crkvama), u kojima je i Bratol Kašić u 17. stoljeću, prilikom obilaska ovih krajeva, služio Svetu misu. Uz lijevu obalu Studva, odmah na samom ulazu u Morović pruža se dio sela zvani „Šokački kraj“, u kojem je prije Domovinskog rata živjelo dosta Hrvata, a danas samo manji broj. Tekući tako još koju stotinu metara Studva utječe u Bosut, s koji opkoljava stari Morovićki grad, kojem se zidine i danas poznaju.

ZVJEZDANGRAD (ZUEZDANREUE POSSESSIO)
Latitude: 44.9853
Longitude: 19.0458

Zvjezdangrad je srednjevjekovna utvrda smještena uz desni tok rijeke Studve nedaleko od Soljana. Nije poznato kada je točno ova utvrda podignuta, ali postoje neki povijesni zapisi o ovom mjestu po kojima se može zasigurno tvrditi da Zvjezdangrad datira barem iz 14. stoljeća. Josip Bosendorfer u svom djelu „Crtice iz slavonske povijesti“ iz 1910. zapisuje: „Zuezdanreue possesio 1364. ležao je kod Morovića u Srijemu. Ako se pod tim razumijeva skela na Savi, onda odgovara savskoj skeli (Vadum Zawe Zazthan) koja se 1461. spominje pod imenom Zasztan. Danas Kraljeva skela.“ Iako se ovdje uistinu radi o Zvjezdangradu, pisac je neprecizno locirao grad, jer je on znatno udaljen od Morovića i Alšana, i nema nikakve veze s Kraljevom skelom, koja je na Bosutu i dobrano udaljena od Morovića.

Nadalje, Doinizije Švagelj u svom djelu „Ivan Kestenački, Janos Pannonius“ jednu stranicu svoga djela posvećuje boravku kralja Matije Korvina i pjesnika i biskupa Ivana Česmičkog (Janosa Pannoniusa), spačvanskim šumama, Studvi i logorima oko Zvjezdangrada. Kada se zna da je Korvin bio hrvatsko-ugarski kralj od 1458.-1490., to samo potvrđuje srednjevjekovno postojanje Zvjezdangrada.

Topografske karte:
(klik za uvećanje)

Naziv projekta: Studva
Nositelj projekta: Udruga za održavanje i promicanje tradicionalnog načina življenja, seoskog turizma i etno-ekološkog razvitka „Saldis“ Soljani
PREDMET PROJEKTA: Drugi posebni oblici turizma na kontinentu

Opis problema:
Soljani su mjesto na samom jugu Vukovarsko-srijemske županije, nedovoljno povezano s ostatkom Hrvatske i s učestalim opadanjem broja stanovnika. Prisutan je sve veći broj starog stanovništva, a selo se nedovoljno razvija u gospodarskom, kulturnom i sportskom pogledu, te zbog toga ostatak kulturne baštine propada. Uvidjevši te probleme, mladi koji su se zadržali u selu odlučili su pokrenuti udrugu Saldis radi okupljanja svih zainteresiranih osoba za provedbu društvenih, kulturnih i sportskih aktivnosti kojima se želi potaknuti suradnja i druženje s ciljem obogaćivanja turističke ponude, doživljaja pri odvijanju posebnih oblika turizma u nerazvijenim kontinentalnim destinacijama.

Ciljevi projekta:
1. Stvaranje turističkog brenda „Studva“
2. Uređivanje okoliša u svrhu povećanja sigurnosti i doživljaja pri odvijanju posebnih
oblika turizma
3. Uređenje pješačke staze uz rijeku i čišćenje rijeke u svrhu kupališta

Opis ključnih aktivnosti:
1. Stvaranje turističkog brenda „Studva“
Studva je rijeka u Istočnoj Hrvatskoj i Zapadnom Srijemu. To je spora, 37 km duga rijeka, koja izvire u blizini sela Gunje i protječe pored Đurića, Drenovaca, Soljana i Vrbanje, a utječe u rijeku Bosut u selu Morović u Vojvodini. Jednim dijelom čini i granicu sa Srbijom. Za stanovništvo ovog kraja od posebnog je značaja kao rekreacijsko izletište. Ističe se prirodnom ljepotom koju nadopunjava hrastova šuma uzduž cijele rijeke. Cilj nam je predstaviti je kao zaštitni brend ovoga kraja, te u svrhu toga uvrstiti je na turističku kartu Hrvatske. Studva je pogodna za ribolov, ugodnu vožnju čamcima i kao kupalište. Osim toga uz samu rijeku Studvu mještani Soljana su započeli prve korake u izgradnji turističke ponude tako što su napravili klupe, stolove, dječji park, odbojkaško igralište, nadstrešnicu, te uredili pješačku stazu uz rijeku (foto prilog). Budući da je samim time već prepoznat turistički potencijal Studve, planiramo nastaviti započete radove u svrhu proširenja turističke ponude, te predstaviti je kao atraktivnu lokaciju široj populaciji. Plan predstavljanja obuhvaća izradu brošura, web stranice i povezivanje sa turističkom zajednicom Vukovarsko-srijemske županije.

2. Uređivanje okoliša u svrhu povećanja sigurnosti i doživljaja pri odvijanju posebnih oblika turizma.
Planira se putokazima označiti put do Studve već od izlaza Spačva na autocesti A3 kako bi potencijalnim korisnicima ukazali na postojanje turističkog objekta. Kako je put do Studve nasut kamenom koji se s vremenom osipa, planiramo ga popraviti u dogovoru s nadležnom institucijom. Dio šume namijenjen posjetiteljima, kojim će prolaziti pješačka staza, planiramo adekvatno označiti i osigurati nesmetan prolazak. Također se planira dio Studve, uz smještajni kompleks, očistiti kako bi se moglo koristiti za kupanje. Osim toga ogradit ćemo prostor oko šumarske kuće kako divljač ne bi imala pristup. Uvest ćemo obavezno označavanje odlagaliošta za otpad i postaviti potrebne koševe kako bi sačuvali ekologiju i cjelokuni prostor od nepotrebnog onečišćavanja.

3. Uređenje pješačke staze uz rijeku i čišćenje rijeke u svrhu kupališta
Kako je već spomenuto u točki 2 opisa ključnih aktivnosti planiramo urediti pješačku stazu uz rijeku koja je jednim dijelov već formirana (foto prilog) kako bi u potpunosti nesmetano bila u funkciji turističke ponude. Za to je potrebno angažirati veći broj ljudi te također pribavti potrebne dozvole i suglasnosti od nadležnih institucija za provedbu te aktivnosti. Također planiramo očistit rijeku Studva te je pripremiti za korište u svrhu kupališta buduće turističke ponude. Osim samog čišćenja rijeke također je potrebno doraditi (obnoviti) mol i prostor za privezivanje čamaca. Za sve asktivnosti opisane ovom točkom obavezno je pribaviti dozvole Hrvatskih šuma te Vodoprivrede za moguću provedbu projekta. Planirano je sa spomenutim radovima započeti u proljeće ( 3. ili 4. mj. ) odonsno kada vremenske prilike to dopuste.

Projekt je namijenjen svim potencijalnim korisnicima svih dobnih skupina, jer svojom strukturom je prilagođen za takvo korištenje.

Procjena očekivanih rezultata
Očekujemo da će se provedbom ovog projekta stvoriti pozitivno ozračje koje će unaprijediti selektivan oblik turizma na kontinentu, a posebno u nerazvijenoj kontinentalnoj destinaciji na koju se odnosi.
Stvaranje predispozicija za turističko promicanje kraja,
Stvaranje branda „Studva“,
Uvrštavanje Studve na turističku kartu Hrvatske, temelj za promicanje i zastupanje turističkih kapaciteta, bolja povezanost na lokalnoj i državnoj razini, početak njegovanja svih oblika suradnje i prijateljstva među regijama te nastavak proširenja turističke ponude.

Potrebna sredstva: 325.000,00 kn